Ususret školi
Djeca u pravilu polaze u školu s pozitivnim stavovima i očekuju zajedno s roditeljima uspješnost u školskom učenju. Smatra se da je prva stepenica u školovanju naučiti čitati i pisati na čemu se bazira ostalo školsko učenje.
Dobro zdravlje, skladni odnosi u obitelji i prilike za učenje temelji su na kojima gradimo životne uspjehe. Prve, bazične lekcije dijete uči doma od svojih roditelja i na tome se gradi budući razvoj.
Što znači spremnost za školu?
To nije jedna vještina, to je kombinacija mnogih vještina i sposobnosti koje doprinose uspjehu.
To su: dobro zdravlje, socijalna i emocionalna zrelost, razvijena govorno-jezična komunikacija, sposobnost rješavanja problema, kreativno mišljenje, opća znanja o svijetu.
Što je čitanje?
Čitanje je jezično bazirana aktivnost koja uključuje integraciju mnogih znanja i sposobnosti: vidnih, slušnih, govorno-jezičnih, kognitivnih a cilj je razumijeti pisanu poruku.
Slabost u bilo kojem području bitnom za učenje čitanja i pisanja može uzrokovati teškoće u učenju tih važnih vještina.
Većina djece uči čitati i pisati lako i brzo. Poneka djeca mogu imati problema. Kako god učenje čitanja i pisanja išlo bez teškoća, ono zahtjeva sistematičnu poduku, za razliku od govora i jezika koje dijete usvaja spontano u interaktivnim odnosima sa svojim okruženjem.
Koliko će uspješno dijete ovladati čitanjem i pisanjem ovisi:
- o njegovim sposobnostima
- o potpori koju mu pružaju roditelji
- te o stručnosti osoba koje poučavaju dijete.
Koja djeca mogu imati teškoća u učenju čitanja i pisanja?
Djeca koja mogu imati teškoća u učenju čitanja su ona:
- koja odrastaju u siromaštvu;
- čiji su roditelji imali teškoće u učenju čitanja i pisanja;
- koja imaju teškoća u bilo kom području bitnom za učenje čitanja i pisanja (vidnom, slušnom, govorno-jezičnom..).
Simptomi koji mogu ukazivati na pojavu teškoće u učenju čitanja i pisanja:
- kasno progovaranje i usporeni govorno-jezični razvoj
- siromašan rječnik
- dugo zadržavanje grešaka u izgovoru glasova
- teškoće u govornom izražavaju
- prisutnost agramatizama u govoru
- teškoće u učenju pjesmica, brojalica
- teškoće u pamćenju općenito
- nerazvijenost fonološke svjesnosti (nesposobnost ovladavanja zvučnom strukturom riječi: dijete ne može slušno odrediti s kojim glasom/slovom počinje riječ, ima li određeni glas u sredini ili na kraju riječi, ne može rastaviti riječi na slogove i glasove i ponovno ih spojiti u smislene riječi);
- nezainteresiranost za crtanje, pisanje
- nespretnost u krupnoj i finoj motorici
- nesigurnost u prostornim i vremenskim odnosima
- nemogućnost zadržavanja pažnje
- hiperaktivnost, impulsivnost
- nemotiviranost i nedostatak interesa za čitanje.
Što roditelji mogu činiti kako bi pomogli svom djetetu u što uspješnijem učenju čitanja i pisanja?
Od najranije dobi važno je:
- osiguravati djetetu dovoljno različitih tiskanih materijala;
- razvijati naviku čitanja;
- razvijati interes i želju za novim znanjima;
- razvijati spoznaju da je knjiga izvor znanja i zadovoljstva.
U godini prije polaska u školu osobitu pozornost posvetiti:
- poticanju razvoja fonološke svjesnosti/ slušne analize i sinteze; igrajte igre u kojima će dijete slušno određivati kojim glasom/slovom počinje riječ, ima li u sredini ili na kraju riječi određeni glas/slovo, riječi rastavljajte na slogove i glasove, nizove glasova spajajte u smislene riječi…;
- razvijanju shvaćanja veze slovo-glas,
svaki izgovorni glas ima svoj znak-slovo;
- razvijanju shvaćanja koncepta našeg pisma, pišemo i čitamo s lijeva na desno, odozgo prema dolje;
- shvaćanje da je rečenica niz riječi povezan u logičnu cjelinu, da su riječi vizualno odijeljene, da kraj reda ne znači i kraj misli-rečenice, skrenuti pozornost na znakove interpunkcije, učiti rječnik vezan za čitanje, pisanje.
SLUŠAJTE dijete što vam ima za reći, otkrijte što ono zna , što ne zna, kako uči i misli, gdje mu treba pomoć….
RAZGOVARAJTE s djetetom, objasnite značenje novih riječi, skrenite pažnju na veze među riječima jer one mijenjaju značenje…..
Imenujte stvari jasno, povežite s nečim poznatim, istaknite sličnosti, uočite različitosti…..
ODGOVARAJTE na pitanja više od DA i NE odgovora, a ako ne znate odgovor, recite mu da ne znate i zajedno ga potražite.
Iva Mesec, prof. logoped
